"Zlatna krv": Najrjeđa krvna grupa na svijetu

Transfuzije krvi transformirale su modernu medicinu. Ako ikada imamo nesreću ozlijediti se ili trebamo ozbiljnu operaciju, krv donirana od drugih može nam spasiti život, piše BBC.

No, ne mogu svi iskoristiti ovu izvanrednu proceduru. Ljudi s rijetkim krvnim grupama teško pronalaze darivatelje čija krv odgovara njihovoj.

Jedna od najrjeđih – Rh null krvna grupa – pronađena je kod samo 50 poznatih ljudi na svijetu. Ako se ikada nađu u situaciji da trebaju transfuziju, njihove šanse su vrlo male. Osobe s Rh null zato se potiče da zamrznu vlastitu krv za dugoročno skladištenje.

No, unatoč rijetkosti, ova krvna grupa vrlo je cijenjena iz drugih razloga. U medicinskoj i istraživačkoj zajednici ponekad se naziva “zlatna krv” zbog svoje upotrebe.

Možda također pomogne u stvaranju univerzalnih transfuzija krvi dok znanstvenici traže načine kako prevladati imunološke probleme koji trenutačno ograničavaju upotrebu donirane krvi.

Ash Toye, profesor stanične biologije na Sveučilištu u Bristolu tumači kako ljudi s Rh null krvlju ne posjeduju nijedan od poznatih 50 Rh antigena. Dok oni ne mogu primiti nijednu drugu krvnu grupu, Rh null je kompatibilan sa svim Rh tipovima. To O Rh null krv čini iznimno vrijednom, jer je može primiti gotovo svatko – uključujući sve varijante ABO sustava. U hitnim slučajevima, kada krvna grupa pacijenta nije poznata, O Rh null bi se mogla dati uz vrlo mali rizik od reakcije. Zbog toga znanstvenici širom svijeta pokušavaju replicirati ovu “zlatnu krv”.

U studiji iz 2018., Toye i kolege sa Sveučilišta u Bristolu ponovno su stvorili Rh null krv u laboratoriju. “Otkrili smo da ako uklonimo pet antigenskih sustava, možemo stvoriti ultrakompatibilnu stanicu, jer smo uklonili pet najproblematičnijih krvnih grupa”, kaže Toye.

Dobivene krvne stanice bile su kompatibilne sa svim uobičajenim krvnim grupama, ali i s rijetkim tipovima poput Rh null i bombajskog fenotipa, koji se pojavljuje kod jedne od četiri milijuna osoba. Ljudi s tom krvnom grupom ne mogu primiti O, A, B ni AB krv.

Toye želi stvoriti banke rijetke krvi bez korištenja genske modifikacije, iako bi ona mogla igrati ulogu u budućnosti.

“Ako to možemo učiniti bez uređivanja gena, odlično, ali uređivanje nam ostaje opcija”, kaže on. “Dio našeg pristupa uključuje pažljiv odabir donora kako bi njihovi antigeni bili što kompatibilniji s većinom ljudi. A vjerojatno ćemo morati dodatno urediti gene kako bi to bilo kompatibilno baš sa svima.”

Važno je naglasiti da je masovna proizvodnja umjetne, laboratorijski uzgojene krvi još uvijek daleko, piše BBC. Jedan od izazova je natjerati matične stanice da sazriju u potpuno funkcionalne crvene krvne stanice. U tijelu se one stvaraju u koštanoj srži, koja šalje složene signale potrebne za njihov razvoj – nešto što je teško replicirati u laboratoriju.

“Trenutno je uzimanje krvi iz nečije ruke mnogo učinkovitije i isplativije, i trebat ćemo darivatelje i u doglednoj budućnosti”, kaže Toye.

“No za ljude s rijetkim krvnim tipovima, gdje postoji vrlo malo donora, ako im možemo uzgojiti dodatnu krv – to bi bilo iznimno uzbudljivo.”